Luis Miguelom, izaslanik Ambasade Španije u Sarajevu sa predstavnikom Centara za post-konfliktna istraživanja razgovarao je o procesu rekonstruiranja mira, povlačeći paralele između iskustva Španije i BiH nakon ratova koje su narodi u navedenim zemljama proživjeli. Pričalo se i o načinu na koji je Španija doprinjela rekonstrukciji BiH i šta diplomatski predstavnici Španije prepoznaju kao potencijalne … Luis Miguelom, izaslanik Ambasade Španije u Sarajevu sa predstavnikom Centara za post-konfliktna istraživanja razgovarao je o procesu rekonstruiranja mira, povlačeći paralele između iskustva Španije i BiH nakon ratova koje su narodi u navedenim zemljama proživjeli. Pričalo se i o načinu na koji je Španija doprinjela rekonstrukciji BiH i šta diplomatski predstavnici Španije prepoznaju kao potencijalne resurse u ovom procesu. Miguel je istakao da je Španija imala neutralnu ulogu tokom Drugog svjetskog rata, ali da je poslije bila devastirana građanskim ratom. Trebalo im je dugo da ponovo izgrade i rekonstruiraju svoju zemlju. Završetkom tranzicije, tokom 70-tih godina prošlog stoljeća, Španija uspostavlja demokratiju i time se vraća u glavnu arenu evropskih nacija. Doprinos Španije u Bosni i Hercegovini, prema Miguelu, proizilazi iz vlastitog iskustva u takvoj rekonstrukciji. Španija je započela izvoziti i dijeliti vlastito post-ratno i iskustvo uspostvljanja demokratije u 80-tim, a već do 90-tih godina prošlog stoljeća, osniva agenciju za razvoj koja je finansirala projekte u brojnim zemljama. Dalje komentirajući bilateralnu saradnju, Miguel tvrdi da je Španija bila duboko investirana u ratu u Bosni, što podrazumijeva i učešće mirovnih trupa još 1992. Također su uspostavili ured koji je bio od krucijalne važnosti za distribuciju hrane i humanitarne pomoći u BiH. Od 1992. i 2010. Španija je doprinijela sa 45.000 vojnika u međunarodnim misijama unutar BiH, ali taj se broj smanjio u prethodnim godinama i učešće španske vojske ograničio se na savjetnike. Finansijski, Španija je doprinijela sa otprilike 100 miliona eura za podršku humanitarne pomoći i razvoja. Sada, kada se BiH smatra srednje-razvijenom zemljom, takve pomoći je potrebno manje. Drugi primjeri doprinosa Španije Bosni i Hercegovini uključuju finansijsku pomoć u rekonstrukciji fasade Vijećnice u Sarajevu, informacionog sistema vodovoda u Sarajevu, različitih infra-strukturnih projekata poput onih koji se odnose na vodosnadbijevanje i obrazovanje. Španska ambasada u BiH trenutno se fokusira na tri glavna područja. Prvenstveno, Španija kao članica NATO-a i EU, angažirana je na olakšavanju pristupa BiH NATO-u i Europskoj Uniji. Iako je ovo težak poduhvat zbog mnogo uključenih faktora, Španska ambasada pokušava angažirati i savjetovati političke lidere i civilno društvo mobilizirajući svoje resurse – na prvom mjestu, svoje iskustvo kao članica obje navedene organizacije. Napori ambasade usklađeni su s naporima cjelokupne međunarodne zajednice u BiH, načelno sa EU ambasadorom Sorensenom i Visokim Predstavnikom Inzkom. Kao članica EU i Vijeća za provedbu mira (PIC) ambasada sudjeluje kao posrednik, u nastojanjima kao što je deblokade finansijske situacije u Mostaru. Drugi cilj Španske ambasade je jačanje razmjene između dvije zemlje kroz kulturne aktivnosti, promociju španskog jezika i literature, te kroz omogućavanje kontakta između civilnog društva i dalje interakcije institucija obje zemlje i univerziteta. U postizanju tog cilja, Ambasada trenutno osniva katedru za španski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Treći cilj Ambasade je da promovira prioritete naroda BiH, kao što su stvaranje radnih mjesta, ekonomski razvoj i mogućnosti bilateralne poslovne suradnje. Prema Miguelu, Bosna je naučila mnoge lekcije u očuvanju mira i ovdašnji narod se ne treba podcijenjivati. Bosanci su educirani i znaju koje resurse usmjeriti ka obrazovanju, istraživanju i analiziranju efektivne implementacije mira. Miguel je istakao, iz lične perspective, da je Bosna prešla iz zemlje u rekonstrukciji do zemlje kojoj je potreban društveno-ekonomski razvoj. Najveći problem s kojim se Bosna susreće danas je rast i razvoj – ekonomski razvoj i zaposlenje trenutno su najvažniji i na dnevnom su redu. Glede aktuelnih protesta, Miguel smatra da su problemi s kojima se susreće BiH univerzalni su i ne odnose se samo na BiH. Ti se problemi manifestiraju na različite načine: neefikasnost, korupciju i političku paralizu. On tvrdi da su građani siti svega. A zašto su siti svega? Zato što nemaju nikakve šanse sudjelovanja u političkoj sferi. “Kao građanin glasaš godinama, pod iluzijom da sudjeluješ u procesu, ali na kraju dana, političari čine krive odluke i kada vidiš da koriste državni budžet za stvari za koje ne bi trebali, onda se počneš osjećati frustrirano.
Television Brief
Miguel: Protesti su manifestacija frustracije | Balkan Diskurs
Tags