Procesuiranje ratnih zločina na nivou Bosne i Hercegovine naišlo je na kritike međunarodnih stručnjaka nakon rada na tim predmetima u periodu dužem od deset godina. Zaključuje se da se procesuiraju niže rangirani počinioci,činashvać „fragmentiraju“ optužnice ali i više puta vraćaju na doradu, te da postoji nedosljednost u pravnoj kvalifikaciji a ima problema i u primjeni zaštitnih mjera za svjedoke. Sve je počelo nakon što je Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini uz pomoć glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) zatražila da se uradi analiza o procesuiranju ratnih zločina u maju prošle godine. Da uradi analizu izabrana je sutkinja Joanna Korner iz Velike Britanije, koja posjeduje iskustvo rada i u Tužilaštvu MKSJ-a kao viša tužiteljica. Nakon što su se obratili Sudu i Tužilaštvu BiH da im pruže potrebne informacije, problemi su nastali sa glavnim tužiocem Goranom Salihovićem. On je naveo početkom augusta prošle godine da nisu u mogućnosti odobriti zahtjev jer bi time prekršili osnovne principe povjerljivosti i nepristrasnosti postupaka, odnosno pravo na pravično suđenje, kao i činjenicu da bi to predstavljalo kršenje prava svjedoka i osumnjičenih osoba. Unatoč pokušajima da promjeni stav, Salihović nije popuštao. Početkom septembra Visoko Sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) dozvolilo je Misiji OSCE-a pristup dokumentima Tužilaštva BiH vezanim za ratne zločine. “U slučaju odbijanja realizacije preporuka postoji mogućnost pokretanja disciplinskih postupaka“, navedeno je u dopisu predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije. Sutkinja Korner sastala se sa nekim tužiocima, sudijama ali i na osnovu dokumenata uradila je analizu koju je u junu ove godine obznanio OSCE. U analizi su preporuke za procesuiranje ratnih zločina ali i kritike na rad tužioca Tužilaštva BiH, kao i samog glavnog tužioca Salihovića. Ispravke optužnica Korner je zaključila da je pao kvalitet optužnica za ratne zločine. U razgovoru sa sudijama Suda BiH naveli su joj da se tek 39 posto optužnica u odnosu na ukupan broj potvrdi bez vraćanja na doradu. Navedeno je i da je Sud BiH odbacio u potpunosti četiri optužnice, jednu iz formalnih razloga a ostale tri zbog nepostojanja osnovane sumnje da su osumnjičeni počinili djela koja im se optužnicom stavljaju na teret. Za godinu i pol rada Suda BiH, a kako stoji u analizi sutkinje Korner, 42 optužnice su vraćene na doradu a neke i više puta. “Tužioci umjesto da svoje stavove zastupaju na glavnom pretresu pred Sudom BiH, gube vrijeme u ispravljanju činjeničnih opisa optužnica u fazi potvrđivanja optužnica“, navedno je u odgovoru Tužilaštva BiH koji je upućen sutkinji Korner. Tužilaštvu BiH kao zamjerka u analizi je i neprebacivanje manje složenih predmeta ratnih zločina na daljnje procesuiranje entitetskim sudovima i Brčko Distriktu. Iako su jasno propisani kriteriji da se obični pripadnici vojske i policije procesuiraju na entitetskom pravosuđu (okružnim i kantonalnim sudovima) u analizi je zaključeno da se takvi postupci vode pred Sudom BiH. “Ispitivanjem statusa počinilaca dolazi se do zaključka da relativno mali broj počinilaca pripada kategoriji počinilaca koji su bili na rukovodećim pozicijama ili koji su imali komandnu odgovornost. Stiče se utisak da su većinom bili niskopozicionirani direktni počinioci zločina, čuvari logora ili pripadnici vojnih ili paravojnih formacija“, navedeno je u analizi. Sutkinja Korner preporučuje da bi trebalo prestati sa praksom podizanja optužnica protiv osumnjičenih u cilju ispunjenja “norme“ ostvarivanja povoljnih statističkih pokazatelja ili pritiska medija ili grupa žrtava. “Naglasak bi trebao da bude na kvalitetu a ne kvantitetu“, navela je Korner, istaknuvši da Tužilaštvo BiH treba da usmjeri pažnju na osumnjičene koji su imali zapovjednu odgovornost, to jest naredili ili podstakli izvršenje zločina. Računar, telefon i prijevoz Sugeriše i da se izrade interne smjernice o formi i sadržaju optužnica za ratne zločine, te da tužioci i istražitelji pohađaju dodatni kurs najmanje jedanput godišnje tokom prve dvije godine rada u sastavu Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH. Kada su u pitanju optužnice Tužilaštva BiH, Korner preporučuje da se uvede politika “dosljednosti u optuženju osumnjičenih“ što znači da je neophodno primjenjivati istu pravnu kvalifikaciju za zločine počinjene tokom istih događaja u određenom području i vremenu izuzev ako ne postoje na dokazima utemeljeni opravdani razlozi za drugačiji postupak. Sa ciljem smanjenja broja preostalih predmeta, Tužilaštvu BiH i sudijama se preporučuje da izvrše potpun uvid pregleda predmeta u kojima nije započeo postupak kako bi utvrdili da li se neki mogu prebaciti entitetskom pravosuđu.