Iako je ratni period iza nas,ćanjemkrozumjetničkiizrič njegove posljedice su vidljive i danas. Muzeji širom BiH pokušali su da kroz pojedine izložbe dočaraju barem dio dešavanja i da prikažu teške situacije u kojima se nalazilo stanovništvo ove zemlje. Mnogo je problema počevši od različitih mišljenjima tri konstitutivna naroda, preko ratnih zločina za koje još niko nije odgovarao, pa sve do žrtava rata koje su pale u zaborav jer se vode kao nestale. U Republici Srpskoj (RS) temama rata i postkonfliktnih problema bave se samostalni autori, umjetnici i galerije. Ove teme obrađivali su i muzeji, poput Muzeja Republike Srpske i Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske. Muzej RS se smatra centralnom ustanovom zaštite pokretnih kulturnih dobara, sa više od 40 zaposlenih kustosa, konzervatora, pedagoga i restauratora. U tom pogledu predstavlja najznačajniju muzejsku ustanovu u RS. U sastavu svojih aktivnosti Muzej RS je pored autorskih izložbi, kataloga, promocija, edukativnih radionica i muzejskih časova, uvrstio i pokušao da odgovori na ovaj zadatak kroz dvije važne izložbe. Prva izložba organizovana je 2010. godine pod nazivom „Petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma”. Ova postavka predstavljala je realne i objektivne događaje koji su se dešavali u periodu od 1990. do 1995. godine. Druga izložba organizovana je 2012. godine pod nazivom „Obilježja Vojske Republike Srpske u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992. – 1995. godine”. Riječ je o izložbi na kojoj je po prvi put prikazano 150 originalnih amblema koje su nosile jedinice Vojske RS u proteklom ratu. Uz ambleme predstavljeno je i oružje, uniforme, kao i fotografije i dva autentična filma. Direktorica Muzeja RS Nada Puvačić objašnjava kako su izložbe sa ratnom tematikom često pod političkim uticajem i ističe da je Muzej RS poštovao obavezu istorijske distance, po kojoj nije upitno praviti izložbe opterećene emocijama, neprovjerenim podacima i spornim činjenicama. „Druge izložbe nismo radili jer smatramo da mora postojati istorijska distanca koja obezbjeđuje pravilan pristup istorijskim događajima, tumačenje koje je tačno, istinito i neopterećeno i bez političkog uticaja. Izložbe na tu temu u drugim muzejima na našim prostorima su pokazale da kustosi nisu uvijek na visini zadatka struke i da su neke izložbe bile politička propaganda”, objašnjava direktorica. Ratna tematika je delikatna tema koja zahtijeva posebno obraćanje pažnje na svaki detalj, kako bi se poruka vjerodostojno prenijela i kako bi se prikazao krizni period koji ima zadatak da podsjeti i da upozori na vrijeme nemira, smrti, razdora, neimaštine i straha, kako se slični događaji ne bi ponovili u budućnosti. Izložbe koje je organizovao Muzej RS izazvale su veliki interes javnosti, o čemu svjedoči i činjenica da je otvaranju izložbi prisustvovao i Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH), Valentin Inzko. Direktorica muzeja ističe da imaju u planu raditi još izložbi ovog tipa i da će se izložbe na ovu temu raditi nakon temeljitog, stručnog i vremenski dužeg istraživanja arhivskih dokumenata. „Kada je izložba urađena stručno i profesionalno, njene poruke su naučne i kulturološki neutralne. Izložba obrađena na ovaj način, ne ostavlja prostora za političke uticaje i manipulacije”, objašnjava Puvačićeva. Kada je Muzej savremene umjetnosti RS u pitanju, ratnom tematikom pozabavilo se nekoliko autora. Među njima se ističe prof. dr Mladen Miljanović, koji je svoje vojno iskustvo prenio kroz slike koje prikazuju posljedice rata. Miljanović je završio školu za rezervne oficire gdje je dobio čin vodnika pa tako i njegovi radovi balansiraju od prostora vojske do prostora umjetnosti. Projekat „Služim umjetnosti” kao i serija radova „Sitno” identifikovali su i formalizovali tranziciju prostora i društva, koja je u ovom slučaju koincidirala sa Miljanovićevim ličnim iskustvom. On smatra da koliko postoje drastične razlike u doktrinama umjetnosti i vojske, jednako tako postoje i velike sličnosti u smislu (zlo)upotrebe oba sistema. Miljanović navodi da je kroz seriju radova „Sitno” pokušao ispitati mogućnosti primjene jednog „dril” pristupa koji je svojstven vojsci u kontekstu umjetnosti, i koji se u ovom radu ogledao kroz forsiranje svakodnevne kreativnosti. Upravo njegova izložba „Sitno” prikazuje niz dvodimenzionalnih i trodimenzionalnih slikarskih prikaza koje prožimaju vojnici i njihovi zadaci. U projektu „Služim umjetnosti” Miljanović je prikazom siluete vojnika prekrivao cijeli prostor, da bi „okupirao” umjetnost i osvajao galerije. On je u svojim radovima povezivanja umjetnosti i rata, od dijelova bombe pravio cvijet i time prikazivao apsurd i ujedno povezanost ove dvije tematike.