,ćamosatazasjeć,Za mrtve i za žive – moramo svjedočiti.” – Elie Wiesel Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Memorijalni centar Srebrenica udružili su se s koalicijom ,,Together We Remember” (Zajedno se sjećamo) kako bi učestvovali u 24-satnom virtualnom bdijenju u znak sjećanja na žrtve genocida i masovnih zločina, 30. aprila 2020. godine. Događaj je okupio vodeće … ,,Za mrtve i za žive – moramo svjedočiti.” – Elie Wiesel Centar za postkonfliktna istraživanja (CPI) i Memorijalni centar Srebrenica udružili su se s koalicijom ,,Together We Remember” (Zajedno se sjećamo) kako bi učestvovali u 24-satnom virtualnom bdijenju u znak sjećanja na žrtve genocida i masovnih zločina, 30. aprila 2020. godine. Događaj je okupio vodeće organizacije, akademike i aktiviste koji rade u oblasti genocida i ljudskih prava kako bi zajedno doprinijeli sjećanju na globalnom nivou. Tokom 24 sata događaj je uključio edukativne prezentacije, dirljive umjetničke performanse i čitanje imena u čast žrtvama genocida. David Fox-Estrin, osnivač i izvršni direktor koalicije Together We Remember, bio je student treće godine na Univerzitetu Duke kada ga je djedova smrt potaknula da započne kampanju koja će postati njegov životni poziv. Davidov djed, James Lichtman, preživio je Holokaust, a ostatak života je proveo dijeleći svoju priču o preživljavanju. Kako bi nastavio nasljeđe svog djeda u tradiciji l'dor v’dor – ideje u judaizmu koja se odnosi na odgovornost prenošenja znanja s koljena na koljeno – David je u univerzitetskom kampusu organizovao poseban događaj za Dan sjećanja na Holokaust tokom kojeg je puna 24 sata čitao imena žrtava genocida širom svijeta. Od tada je kampanja #TogetherWeRemember prerasla u snažan, globalni pokret koji motiviše ljude iz cijelog svijeta da drže bdijenja uz čitanje imena ubijenih u svojim zajednicama. Kamen temeljac Davidove kampanje je njegova predanost širenju svijesti o svim genocidima i pružanje platforme za sudjelovanje svima, bez obzira na dob, etničku pripadnost ili lokaciju. Kao dokaz Davidove predanosti ideji ,,Da se nikada ne ponoviˮ, globalno 24-satno virtualno bdijenje je uspješno organizovano krajem aprila, uprkos komplikacijama uzrokovanim COVID-19 virusom. Bdijenje je uživo emitovano preko Facebook Live aplikacije. David Fox-Estrin navodi: ,,Prema našim podacima pratile su nas hiljade ljudi iz 114 zemalja, što je daleko više od onoga što smo uopšte mogli zamisliti.” Prema njegovim riječima, preko 50 organizacija i pojedinaca iz 20 različitih zemalja je organizovalo program u sklopu 24-satnog događaja. Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Srebrenica su dvije organizacije iz Bosne i Hercegovine koje su sarađivale na organizaciji 24-satnog globalnog bdijenja kako bi podigli svijest o etničkim tenzijama i poricanju genocida u Srebrenici koji su prisutni u BiH. allowfullscreen="true" style="border:0;" sandbox="allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox"> CPI i Memorijalni centar su organizovali interaktivni sat na kojem su razgovarali o naslijeđu srebreničkog genocida u Bosni i Hercegovini sa najistaknutijim akademicima i istraživačima. Tanya Domi, dugogodišnja predsjednica Savjetodavnog odbora CPI-a i profesorica na Univerzitetu Kolumbija, otvorila je program podsjećanjem na razarajuće posljedice genocida u Srebrenici: ,,Ove godine, 11. jula, obilježava se 25 godina od najstravičnijeg masakra i genocida od završetka Drugog svjetskog rata. Tog kobnog dana, 11. jula 1995. godine, ubijeno je više od 8 hiljada dječaka i muškaraca – Bošnjaka. Njihove majke i sestre i njihova mlađa braća odvojena su i etnički očišćena sa teritorije Srebrenice.” Nakon kratkog uvoda, CPI je prikazao epizodu iz svog nagrađivanog dokumentarnog serijala ,,Obični herojiˮ. Serijal ističe hrabrost bosanskih građana koji su rizikovali svoj život tokom rata u Bosni i Hercegovini kako bi spasili one koji su bili u najvećem riziku od progona. Priča koja je izabrana za ovaj događaj je priča o Zoranu Mandlbaumu, vođi jevrejske zajednice u gradu Mostaru koji je odlučio ostati u gradu i pružiti pomoć ljudima koji su bili zarobljeni na istočnoj strani grada ili u obližnjim koncentracijskim logorima. Uprkos prijetnjama po život, Zoran je ustrajao i doprinjeo međuetničkom spašavanju koje danas služi kao nadahnuće svim ljudima u Bosni i Hercegovini da svijet posmatraju van okvira nacionalističkih narativa. allowfullscreen="true" style="border:0;" sandbox="allow-scripts allow-same-origin allow-popups allow-presentation allow-popups-to-escape-sandbox"> Nakon projekcije dokumentarnog filma, dr. Hikmet Karčić, akademik koji radi u oblasti genocida, prezentovao je istorijski kontekst bosanskog genocida.