U današnjem međusobno povezanom svijetu, cyber sigurnost i umjetna inteligencija postali su kritični problemi. Bosna i Hercegovina nije adekvatno spremna da se uhvati u koštac s ovim rastućim prijetnjama. Darko Brkan, koautor policy brief-a “Cybersigurnost u BiH – napredak, potencijal i nedovršeni poslovi”, upozorava na hitne izazove cyber sigurnosti s kojima se Bosna i Hercegovina (BiH) danas suočava. U sažetku se ističe nedostatak zakonodavstva, javne svijesti i koordinacije, naglašavajući hitnu potrebu za političkom akcijom u cilju zaštite nacionalne sigurnosti, stabilnosti i mirovnih procesa u zemlji. Brkan identifikuje nekoliko ključnih problema koji utiču na spremnost BiH da radi na cyber sigurnosti. Brkan navodi da je jedan od najizazovnijih i najhitnijih aspekata koje treba razmotriti dezinformacija. Prema Brkanu jedan od ključnih problema je nedostatak odgovarajućeg zakonodavstva i strateškog okvira za cyber sigurnost u BiH. Iako postoje zakoni o cyber sigurnosti na državnoj i entitetskim nivoima, oni ne pokrivaju dovoljno sve relevantne aspekte. Osim toga, BiH se obvezala na usvajanje međunarodnih sporazuma i konvencija, ali je potrebno daljnje usklađivanje sa standardima Evropske unije (EU) o cyber sigurnosti kako bi se ojačala njena kibernetička odbrana. Prema riječima Brkana, uspostava Tima za odgovor na računalne incidente (CERT) za institucije BiH smatra se pozitivnim korakom, ali kaže da je to samo jedan dio slagalice. Na pitanje kako riješiti ovaj problem, Brkan odgovara: ,,Kako bi se adekvatno uhvatila u koštac s cyber prijetnjama, BiH treba robusnu strategiju cyber sigurnosti koja obuhvata različita područja, uključujući javno-privatna partnerstva, regionalnu i međunarodnu saradnju te ulaganja u IT infrastrukturu“. Cyber prijetnje su prevazišle granice i postale globalni problem, a BiH nije izuzetak. Međutim, politički stav u zemlji nastoji umanjiti značaj cyber sigurnosti. „Nedostatak političke volje i interesa spriječio je formulisanje i provedbu učinkovitih politika cyber sigurnosti, što u konačnici nije uspjelo zaštititi naše građane“, kazao je Brkan. Cyber prijetnje su prevazišle granice i postale globalni problem, a BiH nije izuzetak. Cyber Security Excellence Center piše: „Bosna i Hercegovina se nalazi u nepovoljnom položaju, budući da je posljednja zemlja zapadnog Balkana bez funkcionalnog sveobuhvatnog tima za reagovanje na ovakve prijetnje. Ovo ostavlja BiH, njenu vladu, ekonomiju i građane izloženima kibernetičkoj šteti do te mjere da može ugroziti potencijalne dobrobiti digitalizacije za ekonomiju i društvo, a zemlju više izloženu zloćudnim vanjskim uticajima u cyber domeni“. Uprkos ovim zabrinutostima, BiH je relativno pošteđena velikih cyber napada u usporedbi s drugim zemljama poput susjedne Crne Gore, koja je pretrpjela veliki cyber napad u augustu 2022. godine. Međutim, Brkan upozorava da to ne bi trebalo stvarati lažni osjećaj sigurnosti. AP News je u augustu 2022. godine objavio članak u kojem se navodi da je: ,,Koordinirani napad koji je započeo oko 20. augusta osakatio internetske vladine informacijske platforme i izložio osnovnu infrastrukturu Crne Gore, uključujući bankarski, vodovodni i elektroenergetski sistem visokom riziku“. „Napad u Crnoj Gori trebao bi poslužiti kao ozbiljno upozorenje bosanskohercegovačkim kreatorima politike o opasnostima zanemarivanja brige o cyber sigurnosti u svijetu koji trpi sve više digitalnih napada koji stvaraju ozbiljne sigurnosne probleme za njegovu infrastrukturu i građane“, kazao je Brkan. Dok se mrežna sigurnost bavi zaštitom internih mreža organizacije od neovlaštenog pristupa i cyber prijetnji, internetska sigurnost se bavi zaštitom korisnika i podataka u njihovoj interakciji s internetom. Cyber sigurnost je, s druge strane, širi koncept koji obuhvata i mrežnu i internetsku sigurnost, dok se također bavi prijetnjama kritičnim informacijskim sistemima, podacima i infrastrukturama. U naciji koja još uvijek zacjeljuje od ožiljaka rata iz 1990-ih dok prolazi kroz delikatan mirovni proces, Brkan kazao je da se cyber prijetnje isprepliću s etničkim i političkim podjelama. Nedavne zakonske izmjene ograničile su javno znanje o vlasništvu nad domenom što sada predstavlja značajne izazove u identificiranju cyber kibernetičkih napada i kampanja dezinformiranja. U prošlosti je bilo moguće ući u trag vlasnicima domena, podsjeća Brkan, što je stvorilo veću odgovornost za pojedince i tvrtke koji šire dezinformacije online. Međutim, nedavne promjene u zakonodavstvu sada otežavaju ulaženje u trag porijeklu takvih napada.