Svjedokinje,„HeroineSrebreniceUporneiodluč borkinje i heroine su riječi kojima su nazvane Majke i žene Srebrenice zbog 27 godina duge borbe za istinu, postojanje Memorijalnog centra Potočari, ustrajnosti u traženju posmrtnih ostataka njihovih najmilijih, doprinosu za kažnjavanje počinilaca najstrašnijih zlodjela i glasnosti zbog koje svijet nije mogao ostati nijem na genocid u Srebrenici. Na konferenciji, koju su organizovali Udruženje „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, Centar za postkonfliktna istraživanja i Memorijalni centar Srebrenica, bile su žene Srebrenice, Istočne Bosne, Bosne i Hercegovine, regije i svijeta, i kroz četiri panela: „Nestale osobe“, „Sudska zaostavština“, „Memorijalizacija i uloga majki“ te „Ženski aktivizam u politici“ dale su osvrt na nemjerljivu ulogu žena u bosanskohercegovačkom društvu, njihovom doprinosu u promjeni međunarodnog prava ali i poticaj drugim ženama u svijetu da se bore i ne posustaju. Munira Subašić, predsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“ je ukazala na bitnost da se konferencija „Heroine Srebrenice“ održava na mjestu počinjenja genocida, šaljući poruku svim ženama svijeta da se vode primjerom majki Srebrenice: „Mi smo žene koje smo izgubile svoje najmilije ali stojimo uspravno. Uspjele smo da odgojimo svoju djecu bez osvete i mržnje“. Koliko je nužno govoriti o genocidu u Srebrenici naglasila je Alice Wairimu Nderitu, specijalna savjetnica Ujedinjenih naroda (UN-a) za prevenciju genocida. „Historija nas uči da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca dijeli narode, zajednice i države. To je napad na ljudsko dostojanstvo i mi se moramo boriti protiv toga“, kazala je Nderitu, istaknuvši hrabrost majki Srebrenice kojima pripada najveća zasluga kada je u pitanju dovođenje ratnih zločinaca pred lice pravde. Emir Suljagić, direktor Memorijalnog centra Srebrenica, kazao je da su preživjele žene svima pokazale smjer i svrhu nakon genocida u julu 1995. godine. „Mi kad smo izašli 1995. godine nikome se nismo dopadali. Niko nas nije dočekao, a ljudi nisu ni znali šta se događalo ovdje u julu 1995. godine, ni prije toga. Ovaj dio svijeta ovdje je vraćen u srednji vijek a ove žene su nam pokazale smjer i svrhu. Zahvaljujući njima smo znali šta nam je dalje činiti“, pojasnio je Suljagić. Velma Šarić, predsjednica i osnivačica Centra za postkonfliktna istraživanja, predstavila je ličnu kartu Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, istaknuvši da su majke Srebrenice u dugogodišnjoj borbi neizmjerno doprinijele procesu dokazivanja genocida i ratnih zločina u Bosni i Hercegovini. ,,To su činile svojim hrabrim svjedočenjem, ali isto tako dostavljanjem vrlo često dokaza i svega što je bilo potrebno da bi se moglo dokazati da su ustvari njihovi muževi, očevi, braća i sinovi postojali“, dodala je Šarić. Hamdija Fejzić, predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 27. godišnjice genocida u Srebrenici, kazao je da je na hiljade žena u genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici ostalo bez muževa, braće i sinova, ali su ipak ostale istrajne u borbi za istinu i pravdu. „One su glas onih koji ne mogu da govore jer su ubijeni. Sve one su u prvim godinama se nadale da će naći svoje voljene, da će se vratiti i da su živi. Onda su godine provele u nadi da će pronaći kosti svojih voljenih da ih ukopaju dostojanstveno kako zaslužuju, da nađu smiraj, da nađu mir“, kazao je Fejzić tokom uvodnog obraćanja na konferenciji „Heroine Srebrenice“. Na panelu „Nestale osobe“ govorile su Kada Hotić, potpredsjednica Udruženja „Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa“, Kathryne Bomberger, generalna direktorica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), Pakiza Colo, šefica Odjela za koordinaciju podataka ICMP-a, Dragana Vučetić, viša forenzičarka, antropologinja ICMP-a i Alma Džaferović, šefica Odjela za ratne zločine Tužilaštva Tuzlanskog kantona. Hotić je ispričala da su se žene nadljudskim naporima borile za život tokom rata, ali i da je ženska snalažljivost odigrala veliku ulogu. „Ubili su mnoge ali nisu ubili naš duh“, poručila je Hotić. Bobmerger je govorila o snazi i ljubavi žena Istočne Bosne: „Zadivila me je ne samo njihova snaga već i ljubav koju su imale jedne prema drugoj i drugim porodicama nestalih. Nisu se ujedinile samo kao majke Srebrenice već i kao majke cijele Jugoslavije“. „Zajedno s majkama Srebrenice i majkama iz regije uspjeli smo najnaprednijim DNK-a metodama da identifikujemo sedam od osam hiljada nestalih u Srebrenici. To je činjenica koju su potvrdili međunarodni i domaći sudovi i mislim da sve to govori ono najvažnije – molim vas, prestanite negirati genocid“, kazala je Bomberger.