Hiljade dokumenata,ćkeč fotografija, rukopisa i knjižne građe koja svjedoči o viševjekovnom postojanju bosanskohercegovačkih stećaka dio su kulturnog bogatstva koje čuva Fondacija ,,Stećak“. Iako se njen osnivač Senad Šabović stećcima, kao bosanskohercegovačkim nacionalnim blagom, bavi već deset godina, Fondacija je počela s radom u martu 2017. godine. ,,Kroz desetogodišnje intenzivno bavljenje temom stećaka najveći akcenat sam … Hiljade dokumenata, fotografija, rukopisa i knjižne građe koja svjedoči o viševjekovnom postojanju bosanskohercegovačkih stećaka dio su kulturnog bogatstva koje čuva Fondacija ,,Stećak“. Iako se njen osnivač Senad Šabović stećcima, kao bosanskohercegovačkim nacionalnim blagom, bavi već deset godina, Fondacija je počela s radom u martu 2017. godine. ,,Kroz desetogodišnje intenzivno bavljenje temom stećaka najveći akcenat sam stavljao na obrazovanje. Naime, moja prva samostalna izložba je zapravo rezultat mog nastojanja da se djeca bolje upoznaju sa stećcima. Sasvim slučajno je sudbina odredila nešto novo u mom životu a to je da smo na otvaranju pomenute izložbe kao gošću pozvali kćerku našeg najvećeg istraživača stećaka Šefika Bešlagića, gospođu Atiju Imamović Bešlagić. Ona mi je tom prilikom poklonila jednu crno-bijelu fotografiju nekropole stećaka iz okoline Kalinovika, fotografisanu 1957. godine. To je otvorilo novu dimenziju mog bavljenja stećcima“, prisjeća se Šabović. Istraživanja pokazuju da u Bosni i Hecegovini postoji 60 hiljada stećaka. To su srednjovjekovni nadgrobni spomenici koji se od ostalih nadgrobnih spomenika razlikuju po svojoj tipologiji i ukrasima. Pojavili su se u drugoj polovini 12. stoljeća, vrhunac doživljavaju u 14. i 15. stoljeću, a prestaju se proizvoditi do sredine 16. stoljeća. Najraniji poznati zapisi o stećcima nalaze se u putopisu Benedikta Kuripešića iz 1530. godine, slovenskog tumača u poslanstvu austrijskog cara Ferdinanda I Habsburškog. On je putujući u Carigrad boravio u Bosni, a njegov putopis opisuje stećke iz sela Lađavine, u blizini Rogatice. Šabović je vremenom prikupljao sve više arhivskog materijala o stećcima, a danas njegova zbirka broji oko devet hiljada arhivskih jedinica. ,,Profesor Besim Spahić mi je poklonio 700 dijapozitiva najreprezentativnijih stećaka, a sve to je rađeno za izložbu ,,Narodne i borbene igre na stećcima“ iz 1986. godine u organizaciji Muzeja XIV olimpijskih igara u Sarajevu. Nažalost, sjećamo se šta se dogodilo s tim muzejem tako da je ovo jedini sačuvani materijal sa te izložbe“, objašnjava. Građa je organizovana po fondovima. Najveći je fond „Šefik Bešlagić“ i broji oko sedam hiljada jedinica, zatim slijede fondovi „Nada Miletić“, „Ranko Rosić“, „Tošo Dabac“, „Hidajet Delić“ i „Ćiro Truhelka“. Šabović kaže kako nema osobe koja se bavila stećcima a da nije sa njim sarađivala. Za stećak vjeruje da je simbol bosanskog otpora, a on ih naziva ponosom. „Pomisao na stećke budi osjećaj pripadnosti zemlji koja ima dugu i slavnu prošlost. Malo zemalja u svijetu se može pohvaliti tolikim brojem sačuvanih spomenika iz srednjeg vijeka. Stećci su nastali u narodu, kao narodna umjetnost i nisu sačuvani u tolikom broju zato što je neko na njih zaboravio, nego zato što je narod bio ponosan na svoju prošlost i s velikom empatijom gledao na njih, a to traje i dan danas“, dodaje Šabović. Primarno djelovanje Fondacije je digitalizacija arhivske zbirke, a to je proces koji je dugotrajan i skup. U planu je i digitalizacija originalnog popisa stećaka pisanog grafitnom olovkom koji je pisan od 1960. pa do 1970. godine. Obzirom na nemjerljivu vrijednost ovog spiska već se krenulo s digitalizacijom. „Za tri godine postojanja organizovane su tri izložbe a u ovoj godini smo planirali otvoriti spomen sobu posvećenu Šefiku Bešlagiću. Materijala, odnosno arhivske građe, imamo već dovoljno, a dogovoreno je preuzimanje pokućnog i radnog namještaja od porodice Bešlagić. Na taj način će se odati priznanje Šefiku Bešlagiću i nadamo se otvoriti novo poglavlje u radu naše Fondacije koja će vjerovatno biti uvrštena i u turističku ponudu Sarajeva“, govori Šabović. Upravo su stećci najbrojniji od svog kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine čime je svrstavaju u zemlje s visokim brojem kulturno-istorijskih spomenika. „Iako je stećak trenutno u posebnom fokusu interesovanja, ponekad pomislim da ipak nismo svjesni potencijala koji nam pruža. Samom svojom pojavom u srednjem vijeku stećci dovoljno govore o nama, kao o jednom duhovno, kulturno i materijalno bogatom društvu. Po meni najveći fenomen stećaka je da je njegova brojnost sačuvana do danas“, objašnjava Šabotić. Kroz postojeće bh. institucije te uz sugestije i prijedloge nevladinih organizacija i drugih fizičkih lica, pokušava da se uradi sve kako bi se ovi spomenici očuvali i zaštitili.
Photography Journal
Bh. stećke čuvaju ponos i inat | Balkan Diskurs
2026-11-16 10:00:04 · Cedar Herald Index
Tags
WorldBusinessTechnologyScienceHealthCultureTravelSportsPoliticsEnvironmentEducationOpinion